Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Veleposlanstvo Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar organizirali su 14. listopada 2024. godine konferenciju “Addressing demographic challenges – together, in Europe”.
Cilj je konferencije bio uspostaviti zajedničku mađarsko-hrvatsku platformu za promišljanje o jednom od glavnih prioriteta mađarskoga predsjedanja Vijećem EU, a to su demografski izazovi. Konferencija predstavlja forum za razmjenu specifičnih iskustava obiju zemalja, kroz primjere javnih politika, programa i istraživanja u području obiteljske i populacijske politike. U okviru stručnoga panela sudjelovalo je ukupno 9 stručnjaka iz Mađarske i Hrvatske, tj. predstavnika stručnih, akademskih i znanstvenih institucija.
Pročelnica Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, doc. dr. sc. Monika Komušanac tom je prigodom održala izlaganje naslova „Contemporary External Migration Patterns in the Republic of Croatia“ u kojem je pojasnila trendove suvremenih migracijskih procesa u Hrvatskoj i njihov mogući utjecaj na budući demografski razvoj. Zaključno, prof. Komušanac je istaknula da migracijski obrasci u Hrvatskoj doživljavaju značajne promjene u posljednjih nekoliko godina zbog kojih je nužno mijenjati dosadašnje pristupe demografskoj revitalizaciji.