Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Studenti Diplomskoga studija kroatologije Marija Šulentić i Erik Jurković uspješno su završili svoju obveznu nastavničku praksu u okviru predmeta prof. dr. sc. Sanje Vulić Vranković Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori. Studenti su, od 10. do 13. rujna 2024., vodili radionicu hrvatskoga jezika u kojoj su aktivno sudjelovali učenici završnih razreda Osnovne škole Katarine Zrinski iz Serdahela u Mađarskoj. Učenicima vrlo zanimljiva intertaktivna nastava održavala se u prostorima (otvorenim i zatvorenim) Kulturnoga i prosvjetnoga zavoda Stipana Blažetina u Serdahelu.
Osim radionice, u toj vodećoj kulturnoj ustanovi pomurskih Hrvata u Mađarskoj održana je 11. rujna 2024. Večer posvećena Stipanu Blažetinu koju su organizirale ravnateljica Zavoda Zorica Prosenjak i profesorica Sanja Vulić Vranković. Nakon pozdravnoga govora koji je održao dr. Attila Kósz, počasni konzul Republike Hrvatske u Velikoj Kaniži, izlaganja o književnoj djelatnosti i jeziku književnih djela Stipana Blažetina (istaknutoga prosvjetnoga djelatnika i književnika iz zajednice Hrvata u Mađarskoj) održale su profesorica Vulić Vranković i asistentica dr. sc. Lidija Bogović. Ravnateljica Prosenjak predstavila je Stipana Blažetina preko izabranih isječaka iz dokumentarnih filmova njemu posvećenih.
Taj kulturni događaj okupio je velik broj zainteresiranih iz nekoliko naselja pomurskih Hrvata u Mađarskoj, sve nastavnice hrvatskoga jezika, ostale nastavnike, kulturne djelatnike i novinare, a nazočili su i intelektualci iz Hrvatske, iz Međimurja. Izlaganja i izabrani isječci iz filmova o Stipanu Blažetinu potaknuli su brojna sjećanja nazočnih na vrijeme kada je taj književnik i prosvjetni djelatnik (1941. – 2001.) živio i radio u Serdahelu.
O događaju je izvijestio Hrvatski radio u Mađarskoj, također Hrvatski glasnik, tjednik Hrvata u Mađarskoj.