Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Hrvatski studiji kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu spadaju među tzv. „nastavna učilišta“ koji na svim svojim studijskim smjerovima (zasad izuzev komunikologije), uz mogućnost znanstvenog opredjeljenja, svojim studentima nudi i mogućnost nastavničke naobrazbe za one koji vide svoju budućnost kao djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova.
Nakon donošenja Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 2008. god., nastavnička naobrazba je usklađena prema propisima toga zakona po kojemu „poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije (čl. 105,7). Pod pedagoškim kompetencijama zakon predviđa znanja iz pedagogije, psihologije, didaktike i metodike sa sveukupnom opterećenošću od 60 ECTS (105,6). Ovakav koncept nastavničke naobrazbe je istovremeno usklađen i s  Bolonjskom reformom visokog obrazovanja ima li se u vidu Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine.
Nastavu izvodi i organizira Odjel za edukacijske znanosti i nastavničku naobrazbu tako da je ona koncentrirana na jednom mjestu za sve studijske smjerove.
Kako bi izišli ususret sve većoj potražnji za nastavničkom naobrazbom, a u skladu s najnovijim zakonskim odredbama, Odjel za edukacijske znanosti i nastavničku naobrazbu Hrvatskih studija, osmislio je, a Senat Sveučilišta u Zagrebu 11. ožujka 2014. prihvatio program dodatne nastavničke naobrazbe (PPDMN) u svrhu stjecanja pedagoških kompetencija. Program je namijenjen svima koji žele raditi (ili već rade) u odgojno-obrazovnim ustanovama, a tijekom svoga studija nisu stekli tu naobrazbu, odnosno njihova matična ustanova im to nije mogla ponuditi. On je predviđen i za one koji osjećaju potrebu za cjeloživotnim školovanjem i dodatnom naobrazbom na tom području radili oni u obrazovnim ustanovama, nakladničkim kućama ili elektroničkim medijima. Više o programu vidi na: http://www.hrstud.unizg.hr/ppdmn.

21/02/2025

Znanstvenici i doktorandi Fakulteta hrvatskih studija sudjelovali na trećoj znanstveno-stručnoj konferenciji Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država

Treća znanstveno-stručna konferencija Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država održana je 11. i 12. studenoga 2024. godine u organizaciji Instituta za istraživanje migracija. Na skupu su sudjelovali brojni znanstvenici i stručnjaci, među kojima i izlagači s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, pridonoseći svojim istraživanjima o širokom spektru tema vezanih uz migracije i identitet.

Drugoga dana konferencije, u okviru znanstvenoga panela Nacionalne manjine: povijesni i suvremeni aspekti I, doc. dr. sc. Wollfy Krašić s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo održao je izlaganje na temu Položaj hrvatskih manjinskih zajednica u Austriji i Mađarskoj te kontakti sa Socijalističkom Republikom Hrvatskom početkom 1970-ih. U istom panelu doktorandica Lidija Bogović, sa studija Kroatologije, prezentirala je rad o Očuvanju jezika i kulturnoga identiteta Hrvata u Mađarskoj u novije vrijeme.

Panel Suvremeni demografski trendovi otvorila je doc. dr. sc. Monika Komušanac, koja je s kolegom Nikolom Šimunićem sa Instituta za istraživanje migracija predstavila istraživanje pod nazivom Suvremene prostorno-demografske varijacije fertiliteta u Hrvatskoj na lokalnoj i regionalnoj razini (2011.–2021.).

Izv. prof. dr. sc. Ivan Burić s Odsjeka za komunikologiju i doc. dr. sc. Renata Burai s Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu održali su izlaganje na temu Postoji li interes za povratak? Procjena povratničkog potencijala nove dijaspore.

U okviru znanstvenog panela Tržište rada, izazovi zapošljavanja i integracije stranih radnika izlaganje na temu Integracija stranaca na tržištu rada i obrazovanje – usporedna analiza odabranih europskih država održale su doc. dr. sc. Monika Komušanac, izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum i doc. dr. sc. Antonia Ordulj. O Konceptu digitalnih nomada u RH govorile su doktorandice Marija Zelić i Morena Jerković.

U nizu inspirativnih tema, doc. dr. sc. Ivan Perkov s Odsjeka za sociologiju i Nikola Švenda iz zagrebačke Gimnazije Lucijana Vranjanina predstavili su sociološku studiju o Stranim taksistima i dostavljačima u Zagrebu – kvalitativno sociološko istraživanje.

O Dinamici odnosa sudionika i istraživača u provedbi kvalitativnog intervjua s migrantima govorile se doc. dr. sc. Marica Marinović Golubić s Odsjeka za sociologiju i Miriam Mary Brgles s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta.

Završnicu konferencije obilježili su dr. sc. Petar Bilobrk i Robert Horvat s radom o Ispitivanju utjecaju ekonomske situacije na migracijske tokove nakon pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. Posljednje izlaganje održao je doc. dr. sc. Danijel Jurković, koji je govorio o Političko-prisilnoj migraciji 1950. godine u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji.

Ova konferencija ponudila je raznolike uvide u suvremene migracijske procese i izazove integracije, naglašavajući važnost interdisciplinarnoga pristupa razumijevanju migracija i njihovoga utjecaja na identitet.

Popis obavijesti