Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


13/12/2024

Započeo je međunarodni simpozij „Intelektualna povijest i hrvatska historiografija: stanje i perspektive II.

Na Fakultetu hrvatskih studija započeo je u petak, 13. prosinca 2024. međunarodni simpozij pod nazivom „Intelektualna povijest i hrvatska historiografija II“. Nastavak je to simpozija koji se održao na Fakultetu hrvatskih studija 2022. godine. Simpozij su ove godine u sklopu Fakulteta hrvatskih studija organizirali Odsjek za povijest, Znanstveni zavod i Doktorski studij povijesti. Program je otvorila i nazočne pozdravila tajnica Znanstvenog i pripremnog odbora simpozija dr. sc. Nikolina Šimetin Šegvić, a potom je predsjednik Znanstvenoga i pripremnoga odbora, prodekan doc. dr. sc. Danijel Jurković prenio riječi pozdrava i potpore o. d. dekana izv. prof. dr. sc. Tomislava Krističevića i u ime Fakulteta hrvatskih studija i organizacijskog odbora otvorio II. međunarodni znanstveni skup „Intelektualna povijest i hrvatska historiografija: stanje i perspektive“.

Istaknuo je kako je cilj skupa ponuditi multiperspektivni i multidisciplinarni pogled na intelektualnu povijest u Hrvatskoj i globalnom kontekstu, istražujući različite pristupe, teme i potencijale za inovacije u istraživanjima. Naglasio je da intelektualna povijest nije samo povijest ideja, već i njihovih prilagodbi kroz kulturološke i političke okvire. Zahvalio je gostima, predavačima i tajnici skupa dr. sc. Nikolini Šimetin Šegvić na angažmanu te izrazio uvjerenje da će skup biti plodan prostor za nove ideje, razmjenu znanja i razvoj novih istraživačkih perspektiva te zanimljivim i kvalitetnim raspravama.

Pozdrav sudionicima uputio je i pročelnik Odsjeka za povijest doc. dr. sc. Vladimir Šumanović koji je ujedno prenio i riječi pozdrava predstojnice Znanstvenog zavoda i voditeljice Doktorskih studija povijesti na Fakultetu hrvatskih studije izv. prof. dr. sc. Vlatke Vukelić. Doc. dr sc.  Vladimir Šumanović, pročelnik Odsjeka povijesti istaknuo je važnost ovakvih znanstvenih simpozija osobito u sadašnjoj situaciji kad se humanističke znanosti suočavaju s krizom i imaju manji broj studenata te dodao: „Važno je obogatiti naš intelektualni opus i dati poticaj za novi život cjelovitijim i modernijim pristupom. Ovaj skup je jako važan u takvim nastojanjima.“

Program skupa: Intelektualna povijest i hrvatska historiografija: stanje i perspektive II.

Petak, 13. prosinca 2024., s početkom u 9 sati (Fakultet hrvatskih studija, dvorana Pula)

9.00-9.15 Otvaranje međunarodnog znanstvenog skupa Intelektualna povijest i hrvatska historiografija: stanje i perspektive II

Plenarna izlaganja

9.20-9.40 Uvodno izlaganje

Réka Krizmanics

Broadening Horizons: Towards a more Integrative Intellectual History

9.40-9.50 Pauza

9.50-10.35 Plenarno izlaganje

Jonathan Harris

The Historiography of the post-1453

Byzantine Diaspora

10.35-10.45 Pauza

10.45-11.05 Plenarno izlaganje II

Alexandru Simon

Crnojevićs, Frankopans, Hunyadis and some Romans: A «Black Intellectual» and his Stories in the Late 1400s

plenarnim dijelom predsjedavaju: Suzana Simon i Ivan Buljević

11.05-11.30 Pauza

11.30-13.00

I. Srednjovjekovni intelektualni obzori

predsjedava: Tomislav Galović

11.30-11.45

Damir Karbić

Intelektualne i kulturne promjene na području Hrvatske u razdoblju prevlasti banova od roda Šubića i dolaska Anžuvinaca na vlast

11.45-12.00

Suzana Simon

Skidanje sa trona starog gospodara. Antonio Bonfini u službi Vladislava Jagelovića

12.00-12.15

Mirjana Matijević Sokol

„Intelektualne“ rasprave i historiografija o Višeslavovoj krstionici

12.15-12.30

Maja Tabak Demo

Što jedan diplomatički spomenik može reći o intelektualnoj povijesti svojega vremena?

12.30-12.40

Ivan Buljević

Historiografske konstrukcije i anakronizmi u medievistici: slučaj „intelektualac“

12.40-13.00 Rasprava

13.00-13.15 Pauza

13.15-14.15

II. Tiskovine kao posrednici, ali i izvor za intelektualnu povijest

predsjedava: Jure Trutanić

13.15-13.30

Jasna Galjer

Uloga časopisa za kulturu u medijalizaciji intelektualne povijesti

13.30-13.45

Danijel Jurković

Istraživanje intelektualne povijesti kroz periodiku

13.45-14.00

Zvjezdana Sikirić Assouline

Afera Hrvatska sveučilišna mladež i smrt francuskog političara Leona Gambette „apostola slobode“

14.00-14.15 Rasprava

14.15-15.30 Ručak za sudionike skupa

15.30-16.15

III. Intelektualci i povijesne prijelomnice

predsjedava: Danijel Jurković

15.30-15.45

Nikolina Šimetin Šegvić

Pitanje kraja Habsburške Monarhije kao intelektualnohistorijski problem

15.45-16.00

Vlatka Vukelić

Draganovićeva povijesna skica - Partizani u Hrvatskoj s osobitim pogledom na sigurne činjenice o stradanju franjevaca i naroda u nekim pokrajinama od godine 1941. do godine 1945.

16.00-16.15 Rasprava

16.15-16.35 Plenarno izlaganje III

James Robertson

The Textures of Affiliation: Socialist and Federalist Thought in Yugoslavia and the West Indies

16.35-16.50 Pauza

16.50-18.20

IV. Intelektualci i akademski milje

predsjedava: Vlatko Smiljanić

16.50-17.05

Tihana Luetić

Kr. Sveučilište Franje Josipa I. u Zagrebu kao ishodište domaće intelektualne elite – istraživanja i izazovi

17.05-17.20

Tomislav Galović

Okvir djela – trenutci života: intelektualni

profil Branka Fučića (1920. – 1999.)

17.20-17.35

Tomislav Branđolica, Filip Šimetin Šegvić

Prvi naš povjesnik evropskih kvaliteta: Šidakova koncepcija historije

17.35-17.50

Vladimir Šumanović

Povjesničar i političar u Dobu ekstrema – intelektualna biografija Erica Hobsbawma

17.50-18.05

Igor Vranić

Zašto intelektualna povijest nije zaživjela u hrvatskoj historiografiji?

18.05-18.20 Rasprava

18.20-18.35 Pauza

18.35-19.50

V. Mogućnosti intelektualne povijesti

predsjedava: Nikolina Šimetin Šegvić

18.35-18.50

Josipa Dragičević

Začetci hrvatske ženske intelektualne povijesti u 19. stoljeću

18.50-19.05

Antea Tokić

Nietzscheova estetika i ruska kultura prijelaza stoljeća

19.05-19.20

Josip Periša

Književnost u doba radikalnoga socijalističkog realizma

19.20-19.35

Vlatko Smiljanić

Poredbeni pristup i širok zahvat koji nije zatvoren: Intelektualna povijest i budućnost kroatologije

19.35-19.50 Rasprava

19.50-20.00 Zaključivanje prvog dana skupa

Doktorska radionica „Pristupi intelektualnoj povijesti“

 

Subota, 14. prosinca 2024., s početkom u 10.00 sati (Fakultet hrvatskih studija, dvorana Pula)

10.00-10.45

I. sesija

predsjedava: Vladimir Šumanović

10.00-10.15

Adrijan Štivić

Hayek i scijentizam – uvod u problematiku

10.15-10.30

Tijana Vokal

Ideološki put Ignaza Seipela: od republikanizma do autoritarizma i austrijske neovisnosti

10.30-10.45 Rasprava

10.45-11.00 Pauza

11.00-12.00

II. sesija

predsjedava: Tomislav Branđolica

11.00-11.15

Martina Tarbuk

Maksimilijan Vrhovac: mecena kulturnog i

intelektualnog razvoja Zagreba

11.15-11.30

Davor Dijanović

Intelektualna baština Milana Šufflaya

11.30-11.45

Luka Marinković

Prikaz historiografskog djelovanja Antuna Ivankovića

11.45-12.00 Rasprava

12.00-12.15 Pauza

12.15-13.15

III. sesija

predsjedava: Vlatka Vukelić

12.15-12.30

Bruno Šagi

Propadanje plemstva u izabranim književnim djelima hrvatskog realizma

12.30-12.45

Mihaela Marić

Istorija pada Republike istorija je jednoga brodoloma – Lujo Vojnović i njegov Pad Dubrovnika

12.45-13.00

Marko Ardizzone

Proces Franji Tuđmanu 1972. godine u kontekstu kaznenoga progona intelektualaca nakon sloma Hrvatskoga proljeća

13.00-13.15

Neven Tomečak

Kako je razvoj računala utjecao na razvojni napredak ekspertnog sustava (umjetne inteligencije)

13.15-13.30 Rasprava

13.30-13.45 Završetak skupa

 

Popis obavijesti