Objavljen je Zbornik o Nikoli Andriću kao 19. sv. edicije Hrvatski književni povjesničari, što ju izdaje Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Glavni urednik je prof. dr. sc. Tihomil Maštrović. Zborniku je prethodio znanstveni skup o Nikoli Andriću, što su ga u Zagrebu, Vukovaru i Pečuhu od 20. do 22. listopada 2022., organizatori Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, zajedno sa suorganizatorima: Fakultetom filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskim fakultetom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ogrankom Matice hrvatske iz Varaždina, Sveučilištem u Zadru, Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli te Hrvatskim filološkim društvom iz Zagreba. Zbornik donosi znanstvene i stručne priloge dvadesetpetorice autora te Andrićevu cjelokupnu bibliografiju i literaturu o njemu.

Nikola Andrić (Vukovar, 1867. – Zagreb,  1942.), hrvatski je književni povjesničar, književnik, filolog, prevoditelj, dramaturg, leksikograf, književni komparatist i kazališni djelatnik. Studirao je slavistiku u Beču i romanistiku u Parizu a 1897. doktorirao filologiju u Beču. Dramaturg Hrvatskoga zemaljskoga kazališta u Zagrebu (1894. – 1898. i 1901. – 1907.) te intendant (1920.). Godine 1907. jedan je od osnivača i prvi upravitelj osječkoga Hrvatskog narodnog kazališta. Godine 1913. pokreće popularnu Zabavnu biblioteku u kojoj su u gotovo trideset godina izlaženja objavljena 603 sveska, čime je hrvatskoj čitalačkoj publici podastrto mnoštvo vrijednih djela svjetske književnosti. Sam je Andrić prevodio s francuskoga, njemačkoga i ruskoga.

Objavio književnopovijesne i jezikoslovne radove; Pod apsolutizmom. Historija šestoga decenija hrvatske književnosti (1850-1860.), (1906); Izvori starih kajkavskih drama (1901.); Iz ratničke književnosti hrvatske, Zagreb (1902.); Branič jezika hrvatskoga (Zagreb, 1911.); prvi slikovni rječnik hrvatskoga jezika Šta je šta, s Isom Velikanovićem (1938.); Život i književni rad Pavla Solarića (1902.) te niz kazališnopovijesnih priloga od kojih je osobito vrijedna Spomen-knjiga Hrvatskog zemaljskog kazališta pri otvaranju nove kazališne zgrade (1895.).  Za leksikografsko djelo Österrich – Ungarn in Wort und Bild (1902.) napisao pregled hrvatske književnosti u Hrvatskoj i Slavoniji od starijih razdoblja do novijeg doba. U izdanju Matice hrvatske od 1909. do 1942. priredio je šest knjiga Hrvatskih narodnih pjesama (te još jednu 1913.), obavivši jedan za nacionalnu uljudbu iznimno kvalitetan i važan posao, uzorno i kanonsko izdanje za sva kasnija istraživanja i otisnuća hrvatskih narodnih pjesama.

Nikola Andrić je bio član i neko vrijeme predsjednik Matice hrvatske, predsjednik Društva hrvatskih književnika te predsjednik Društva prijatelja Poljske, a 1937. proglašen je prvim počasnim građaninom rodnog Vukovara.

Zbornik se može nabaviti u Službi za izdavaštvo Fakulteta hrvatskih studija, upitom na e-adresu Službe - izdavastvo@fhs.hr.