Pregled novovjekovne povijesti Jugoistočne Europe
Šifra: 270164
ECTS: 4.0
Nositelji: prof. dr. sc. Stjepan Ćosić
Izvođači: nasl. pred. mr. sc. Joško Pavković - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 15
Seminar 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Ciljevi predmeta:

Stjecanje dubljeg uvida u političku, društvenu, ekonomsku i kulturnu povijest različitih dijelova Jugoistočne Europe tijekom novovjekovnog razdoblja.
Razvijanje analitičkih i sintetičkih vještina u cilju rekonstrukcije razvoja pojedinih društvenih i političkih tendencija u Jugoistočnoj Europi tijekom novovjekovnog razdoblja.
Opis procesa razmjene ideja i tehnologije putem međukulturnog dijaloga u Jugoistočnoj Europi tijekom novovjekovnog razdoblja.
Upoznavanje s doprinosom hrvatske sastavnice povijesti Jugoistočne Europe tijekom novovjekovnog razdoblja.
Definiranje pojedinih problemskih tema ("imaginarni identiteti", "sub-orijentalizam").

Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi:

Nakon završetka obrazovanja studenti mogu znanje stečeno na predmetu primijeniti u novim i nepoznatim situacijama u interdisciplinarnom kontekstu koji je povezan s područjem studiranja.
Nakon završetka obrazovanja studenti mogu prezentirati i argumentirati svoje zaključke o materiji usvojenoj na predmetu stručnoj i općoj publici na jasan i nedvosmislen način.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta:

Nakon izvršenih svih obveza na predmetu student će razlikovati političku, društvenu, ekonomsku i kulturnu povijest različitih dijelova Jugoistočne Europe tijekom novovjekovnog razdoblja.
Nakon izvršenih svih obveza na predmetu student će prezentirati razvoj pojedinih društvenih i političkih tendencija u Jugoistočnoj Europi tijekom novovjekovnog razdoblja.
Nakon izvršenih svih obveza na predmetu student će opisati različite procese razmjene ideja i tehnologije putem međukulturnog dijaloga u Jugoistočnoj Europi tijekom novovjekovnog razdoblja.
Nakon izvršenih svih obveza na predmetu student će argumentirati kakav je bio doprinos hrvatske sastavnice povijesti Jugoistočne Europe tijekom novovjekovnog razdoblja.
Nakon izvršenih svih obveza na predmetu student će definirati pojedine problemske teme ("imaginarni identiteti", "sub-orijentalizam").

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave:

1. Uvodno predavanje: zadaci i ciljevi kolegija
2. Porijeklo i uzlet Osmanskog carstva
3. Osmanske državno-pravne institucije
4. Opadanje i transformacija Osmanskog carstva
5. Istanbul kao vanjska prijestolnica Jugoistočne Europe
6. Razdoblje nacionalnih revolucija
7. "Istočno pitanje": borba za prevlast u Jugoistočnoj Europi
8. Stvaranje i izgradnja novih država u Jugoistočnoj Europi
9. "Izmišljanje Ruritanije": oblikovanje stereotipa o Jugoistočnoj Europi
10. Beč kao vanjska prijestolnica Jugoistočne Europe
11. "Od Sarajeva do Versaja": Jugoistočna Europa u "Velikom ratu"
12. Autoritarne diktature u Jugoistočnoj Europi
13. Totalitarne diktature u Jugoistočnoj Europi
14. Jugoistočna Europa u posthladnoratovskom razdoblju
15. Zaključno predavanje: doprinos hrvatske sastavnice povijesti Jugoistočne Europe tijekom
novovjekovnog razdoblja
Ishodi učenja:
Literatura:
  1. Jugoistočna Evropa: globalna historija, , Marie-Janine Calic, Udruženje za modernu historiju, 2020.
  2. Konsolidacija u Jugoistočnoj Europi: utjecaj vanjskih i unutarnjih faktora, , Sandro Knezović, Politička kultura, 2012.
Preporučena literatura:
  1. Osmansko Carstvo, , Josef Matuz, Školska knjiga, 1992.
  2. Habsburška monarhija, , A. J. P. Taylor, Znanje, 1990.
  3. Albanci: od srednjeg veka do danas, , Peter Bartl, Clio, 2001.
  4. Istorija Bugarske, , Dimitar Popov et al., Clio, 2008.
  5. Istorija Grčke novog doba, , Richard Clogg, Clio, 2000.
  6. Povijest moderne Turske, , Antonello Biagini, Srednja Europa, 2012.
  7. Istorija Rumuna, , Ovidiu Pecican, Clio, 2015.
  8. Srbi među europskim narodima, , Sima M. Ćirković, Golden marketing - Tehnička knjiga, 2008.
  9. Hrvatska - država stvorena u ratu, , Marcus Tanner, Hrvatska sveučilišna naklada, 1999.
  10. Slovenska moderna i suvremena povijest, , Peter Vodopivec, Srednja Europa, 2021.
1. semestar Ne predaje se
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni studij - Povijest
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Znanstveni

2. semestar
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni studij - Povijest
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Znanstveni

3. semestar Ne predaje se
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Nastavnički
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni studij - Povijest
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Znanstveni

4. semestar
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Nastavnički
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni studij - Povijest
POV-dipl (4411): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Znanstveni
Termini konzultacija:
  • prof. dr. sc. Stjepan Ćosić:

    ponedjeljkom u 16.30 – 17.30

    Lokacija: zgrada 77, ured 718
Obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
Powered by Ekorre Academic